Kronograf
Kronograf za prosječnog lovca nema nikakvu svrhu, osim za ultra znatiželjne koji ne vjeruju olako natpisima na kutijama i iz nekog razloga žele znati stvarnu brzinu zrna :-)
S druge strane, za lov na većim daljinama, streljaštvo i punjenje streljiva, kronograf je neizostavan dodatak.
Vrste kronografa
Prije nego se dotaknemo različitih vrsta kronografa, idemo prvo odgovoriti na pitanje - što je zapravo kronograf?
Najjednostavnije, kronograf je uređaj koji mjeri brzinu zrna nakon izlaska iz cijevi. Kronografe razlikujemo prema načinu na koji mjere tu brzinu.
Optički kronograf
Optički kronograf koristi optičke senzore kojima mjeri promjenu razine osvjetljenja.
Kod optičkog kronografa, pucamo direktno iznad njega, kroz šipke. Zrno kod prolaska stvara "sjenu" (odnosno pad razine osvjetljenja) čije pomicanje registriraju optički senzori i na taj način mogu izmjeriti brzinu kojom se zrno kreće.
Prednosti:
- niža cijena (oko 200€)
- solidna preciznost
Nedostaci:
- ovise o dobrom vanjskom osvjetljenju, pa lako moguće neće raditi kod veće naoblake
- može biti gnjavaža za postavljanje s obzirom da ga treba postaviti ispred puške i pucati "kroz njega"
- relativno veliki i nezgrapni za nošenje i postavljanje
- ako ga postavite preblizu, eksplozija iz cijevi ga može srušiti
Optički kronografi dobra su opcija ako imate mogućnost za adekvatno postavljanje na streljani, a neće vas jako udariti "po nočvaniku".
Malo jesu nezgrapni, ali u pravilu se ne koriste toliko često da bi to bio veliki problem, osim ako želite mjeriti brzinu na različtim lokacijama - u tom slučaju su bolje druge opcije.
Magnetski kronograf
Magnetski kronograf koristi elektromagnetske senzore koji mjere sitne poremećaje u magnetskom polju koje uzrokuje magnetska indukcija uzrokovana prolaskom induktivnog zrna iznad elektromagnetskog senzora (i olovno, a naročito zrno s bakrenom košuljicom dovoljno dobro provode struju da izazovu magnetsku indukciju).
Montira se direktno na cijev i spužvastim nastavcima se odvaja od cijevi kao zrno ne bi udarilo u samo kronograf.
Prednosti:
- niska cijena (slično kao i optički kronografi, 120-250€)
- dobra preciznost
- potpuna neovisnost o vremenskim uvjetima
- malih dimenzija
- izuzetno laka montaža i prenosivost
- bez problema se može koristiti u svim uvjetima
Nedostaci:
- mogućnost da se ošteti, ako ga pogrešno montirate (preblizu cijevi)
- s obzirom da je montiran na cijev, može utjecati na grupu pogodaka
Kao što vidimo, magnetski kronograf ima podosta prednosti nad optičkim, ali dolazi i s velikim nedostatkom - može utjecati na grupu pogodaka.
Stoga je odličan kod traženja laboracija kada se testiraju brzine različitih punjenja, ali nisu pogodni za korištenje kada se testira sama preciznost oružja.
Teoretski se može dogoditi da na vašoj konkretnoj cijevi neće imati utjecaja, ali u pravilu uvijek ima barem nekog utjecaja na poziciju ili veličinu grupe.
Doppler radarski kronograf
LabRadar i Garmin XERO C1 Pro
Radarski kronograf emitira mikrovalove visoke frekvencije koji se odbijaju od zrna i vraćaju natrag do kronografa. S obzirom da se zrno udaljava od izvora mikrovala, odbijeni val imat će nižu frekvenciju od izvornog vala (tzv. Doppler efekt, otkud i naziv kronografa). Tu razliku u frekvenciji kronograf precizno pretvara u brzinu zrna.
Prednosti:
- vrlo visoka preciznost
- izuzetna praktičnost i jednostavnost korištenja (naročito Garmin)
- pogodni za sve vremenske i terenske uvjete
- LabRadar kao dodatnu mogućnost ima mjerenje stvarnog balističkog koeficijenta zrna
Nedostaci;
- visoka cijena (od 500€ na više)
- znaju biti "mušićavi" oko mjesta postavljanja i smjera (naročito LabRadar)
Doppler radarski kronograf stavite kraj puške, upalite ga i možete pucat. Zvuči predobro da bi bilo istinito - i većinom je doista tako, ali uređaji znaju biti mušićavi i osjetljivi na poziciju na kojoj se nalaze i u smjeru u kojem su okrenuti.
To naročito vrijedi za LabRadar koji mjeri brzinu zrna na različtim udaljenostima (kako bi izmjerio balistički koeficijent (BC) zrna) i zbog toga mora biti dosta precizno okrenut točno prema meti.
Garmin, s druge strane, ne mjeri BC i samim time imate bitno veću slobodu glede smještaja i problem mu radi jedino tunel streljana gdje se malo treba poigrati sa smještajem samog uređaja.
S druge strane, koliko mi je poznato - LabRadar uopće ne radi u takvim uvjetima, pa je to dodatni plus Garminu.
S obzirom da mikroval putuje brzinom svjetlosti, kronograf skupi jaaako puno informacija o pomaku frekvencije povratnog vala i zato je izuzetno precizan u mjerenju brzine zrna.
Pogodni su za sve vremenske i terenske uvjete - posebno Garmin koji je izuzetno malen i praktičan uređaj (možete ga doslovce nositi u džepu) i s obzirom da nije zahtjevan glede smještaja, možete ga koristiti i u lovu, ako baš želite.
Garmin je doista jednostavan za korištenja, pali se trenutno, odabere se kategorija brzina (150-500 m/s ili 500-1500 m/s), prema želji upiše se gramaža zrna za izračun energije, potvrdi se položaj uređaja i možemo krenuti s pucanjem.
Garmin je napravio i aplikaciju za mobitel pa se prema želji svi podaci mogu prenijeti na mobitel, što također radi vrlo jednostavno, konzistentno i bez gnjavaže.
Svrha kronografa
Sada kad znamo kakve vrste kronografa postoje, možemo se pozabiviti sa samom svrhom tih uređaja.
Dakle, sada već znamo - kronograf mjeri brzinu zrna - a čemu nam služi informacija o brzini zrna?
Balistika i pucanje na veće daljine
Pod "veće daljine" uvrstit ću sve iznad 250m. Ovisno kako vam je puška upucana, na 250m se još možete "provući" i bez informacije o brzini zrna, ali od 300m na dalje, pad zrna je toliki da nam je nužan balistički izračun za precizan pogodak - a nema balističkog izračuna bez precizne brzine zrna.
Valja napomenuti da je brzina izražena na kutiji streljiva uvijek neka prosječna brojka i može prilično odstupati od stvarnih brzina koje mjeri kronograf.
Stoga, brzina s kutije streljiva može nam poslužiti kao okvirna informacija, dok točnu informaciju možemo dobiti jedino kronografom.
Dobro, možemo brzinu odrediti na meti na većim daljinama, recimo pucajući na metu na 300m koristeći se okvirnom brzinom s kutije streljiva i onda ovisno gdje se grupa nalazi na meti, možemo izračunati točniju brzinu zrna.
No, to pretpostavlja da već imate precizno oružje, a da ste i sami dovoljno dobar strijelac da ni oružje ni vi niste faktor grupacije zrna na meti, dok kronograf točno mjeri brzinu bez obzira na preciznost oružja i vaše streljačke sposobnosti.
Punjenje streljiva (reloading)
Druga kategorija gdje je kronograf od velike važnosti je punjenje streljiva. Je li apsolutno nužan ili je samo zgodan i koristan dodatak ovisi prvenstveno o tome u koju svrhu punite streljivo.
Ako punite streljivo u svrhu lova na normalnim lovačkim daljinama, kronograf svakako nije nužan jer ćete u tom slučaju ionako koristiti nekoliko standardnih punjenja i poanta punjenja će vam biti mogućnost korištenja zrna po želji i konzistentnije streljivo pa sve laboracije koje ćete isprobavati naprosto isprobate na meti - ako su grupe dobre, dobra je laboracija, ako nisu - isprobavajte i tražite dalje.
Ako želite izvući maksimum iz vašeg oružja, onda ćete punjenju streljiva pristupiti bitno studioznije i krenuti s tzv. ladder testovima gdje se traži idealna količina baruta tako da se napuni 20 metaka i u svakom je količina baruta veća za 0.1 grain.
Tu je kronograf apsolutna nužnost jer vas zanima na kojim količinama baruta je brzina ista što zapravo predstavlja stabilnu unutarnju balistiku.
Dakle, to je prilično zahtjevan i skup proces koji gotovo sigurno nećete raditi u svrhu lova na standardnim daljinama.
Osim toga, kada jednom imamo složeno streljivo, kronografom možemo odrediti dvije vrijednosti koje nam govore koliko stabilnu laboraciju zapravo imamo, odnosno mogu otkriti uzrok lošijim ili nekonzistentnim grupama, a to su extreme spread (ES) i standard deviation (SD). Neću prevoditi ove termine na hrvatski jezik s obzirom da i hrvatski strijelci koriste engleske termine.
Extreme spread (ES) - jednostavno, razlika najmanje i najveće brzine u grupi ispaljenih metaka. Primjerice, ako smo pucali 10 metaka, najmanja izmjerena brzina bila je 790 m/s, a najveća 815 m/s, ES će biti 25 m/s.
Što je ES manji, streljivo je konzistentnije, no ne daje cjelokupnu informaciju jer možete u dobrom streljivu imati jedan loš metak (iz bilo kojeg razloga) i ES će biti velik, unatoč konzistetnom streljivu - i tu u igru ulazi SD.
Standard deviation (SD) - ovaj podatak je nešto teže razumijeti jer se radi o statističkom standardnom odstupanju od prosjeka. Dakle, SD uzima u obzir SVAKI hitac.
Uuzima se prosjek svih hitaca, a sam SD predstavlja odstupanje od prosjeka.
S obzirom da odstupanja slijede Gaussovu krivulju, većina odstupanja će biti oko sredini, a kako idemo dalje od sredine, odstupanja je sve manje, dolazimo do sljedeće raspodjele:
| Raspon | Postotak hitaca |
|---|---|
| ±1 SD | 68,27% |
| ±2 SD | 95,45% |
| ±3 SD | 99,73% |
Ili možemo reći da će 2/3 hitaca biti unutar 1 SD, većina hitaca biti će pokriveno s 2 SD, dok 3 SD pokriva i flyere.
Zajedno ES i SD govore nam o stabilnosti i konzistentnosti laboracije. Što su vrijednosti manje, to je laboracija konzistentnija. Želimo imati što manji ES i SD, a u slučaju da imamo povećani ES, SD nam daje informaciju koji postotak hitaca je "proširio" ES, odnosno, imamo li stablinu laboraciju s flyerom ili nestabilnu laboraciju gdje većina streljiva varira unutar ES.
Idemo sada navesti nekoliko okvirnih primjera kako bi bilo jasnije što konkretno predstavljaju ES i SD:
1. Loša konzistentnost
- ES: > 25 m/s
- SD: > 6 m/s
- Više mjerenja lošeg tvorničkog streljiva kronografom daje:
- ES: 25–35 m/s
- SD: 8–12 m/s
- Takvi rezultati nisu rijetkost kod:
- jeftinijeg tvorničkog streljiva
- lovnog streljiva bez kontroliranog i preciznog procesa punjenja streljiva
- miješanih lotova
🔴 Za SD 10 m/s znači da će oko 68% hitaca biti u ±10 m/s od prosječne brzine, a 95% hitaca bit će u ±20 m/s od prosjčne brzine.
Rezultirat će nekontroliranom vertikalom već na 300 m.
2. Prosječna konzistentnost
- ES: 12–24 m/s
- SD: 3–6 m/s
- Tvorničko match / premium streljivo:
- ES ≈ 15 m/s (10 hitaca)
- SD ≈ 3 m/s (40 hitaca u testu)
🟡 Objašnjenje: Razlika između najmanje i najveće brzine iznosi 15 m/s, a 68% hitaca je unutar ±3 m/s, dok će 95% hitaca biti unutar ±6 m/s. Upotrebljivo na 300m.
3. Dobra konzistentnost
- ES: 5–12 m/s
- SD: 1,5–3 m/s
Pažljivo složeno ručno punjeno streljivo:
- ES: 5 m/s
- SD: 1.5 m/s
- Povremeno i bolji lotovi tvorničkog match streljiva
🟢 Praktički bez vertikalne disperzije na 300m, 68% hitaca biti će unutar ±1.5 m/s, a 95% hitaca unutar ±3 m/s.
4. Match / natjecateljski
- ES: ≤ 5 m/s
- SD: ≤ 1,5 m/s
- Vrhunski handloadovi:
- ES: 1–2 m/s
- SD: 0,5–0,8 m/s
- Ciljana kategorija kod
- BR / PRS natjecatelja
- pažljivo sortiranih komponenti
- strogo kontroliranog procesa punjenja streljiva
🔵 Izuzetno konzistentno streljivo prikladno za pucanje na svim daljinama (as good as it gets).
5. Primjer dobre laboracija s jednim velikim odstupanjem
- niz brzina od 10 hitaca (m/s): 896, 897, 895, 896, 898, 896, 895, 897, 896, 920
- Prosječna brzina: ~898.6 m/s
- SD: ~7.57 m/s
- ES: 25 m/s
Što nam govore ove brojke
- Imamo 9 hitaca koji su izuzetno konzistentni: raspon samo 3 m/s (895–898 m/s), SD tih 9 hitaca bi bio ispod ~1.2 m/s – dakle load je zapravo odličan.
- Jedan hitac je +22–24 m/s iznad prosjeka → klasičan "flyer", vjerojatno greške kod punjenja ili sortiranja komponenti
- Taj jedan hitac dramatično povećava ES (sa ~3 m/s na 25 m/s), ali SD ostaje relativno nizak u danom ES jer je samo jedan odstupajući podatak u nizu od 10.
- Ovakvu laboraciju ne treba odbacivati, već dodatno provjeriti s obzirom da je vrlo vjerojatno problem bila greška kod punjenja kod jednog metka.
- Kad bi cijela laboracija bila loša, SD bi bio iznad 10 m/s i po toj distribuciji hitaca možemo razlikovati dobru od loše laboracije.
- SD uvijek gledamo u kontekstu ES, pa stoga SD od 7,57 za ES 25 predstavlja dobru vrijednost (većina brzina je blizu prosječne), ali da je ES 10, SD od 7,57 predstavljao bi lošu vrijednost (većina brzina je udaljeno od prosjeka, streljivo "šeta")
Zaključak
Kronograf je vrlo koristan alat svima koji ručno pune streljivo, bave se streljaštvom ili love na velikim daljinama.
Daje nam preciznu informaciju o brzini zrna što nam omogućava precizne balističke izračune, te nam pomaže u traženju dobrih laboracija te kasnije provjeru jesu li nam laboracije stabilne i konzistentne.
Za prosječan lov nema nikakvu praktičnu upotrebu, osim za jaaako znatiželjne :-)
Dobra kob!
